Debljina je štetno nakupljanje masti u organizmu. Definirana je indeksom tjelesne mase (ITM) većim od 30 kg/m2 (računa se na taj način da se tjelesna masa osobe u kilogramima podijeli s kvadratom visine u metrima).

U cijelom svijetu se bilježi trajni porast broja debelih ljudi. Glavni uzrok debljine je suvremeni način života koji podrazumijeva povećan unos kalorija hranom i premalu tjelesna aktivnost. Smatra se da je debljina vodeći svjetski zdravstveni problem.

Uz debljinu se vezuje niz bolesti - šećerna bolest tip 2, povišen krvni tlak (arterijska hipertenzija), povišene masnoće u krvi, srčanožilne bolesti, endokrinološki poremećaji, neplodnost, neke zloćudne bolesti, psihološke tegobe, poremećaj sustava za kretanje, poremećaj disanja u snu. Mršavljenjem dolazi do poboljšanja navedenih komplikacija debljine i do smanjenja smrtnosti vezane uz debljinu.

Debljina je kronična bolest i potrebna joj je kronična terapija. Liječenje debljine uključuje promjene životnog stila, primjenu lijekova, bihevioralnu terapiju i operativno liječenje. Svaka osoba koja ima prekomjernu tjelesnu težinu treba intervenciju u životnom stilu. Ona uključuje promjene u načinu, količini i ritmu prehrane te obrascima hranjenja. Povećanje fizičke aktivnosti nedvojbeno je povezano gubitkom tjelesne težine, a jedna od preporuka jest svakodnevna tjelovježba u trajanju od oko 30 minuta. Ako se promjenom životnog stila ne uspije smršaviti, u obzir dolazi i terapija lijekovima, a u težim oblicima i operativno liječenje.

Nekim bolesnicima je potrebna i psihološka podrška koju provode psihijatri i psihoterapeuti, individualnim pristupom ili u grupnoj terapiji. U grupama se nalaze osobe sa sličnim problemom, a unutar grupe lakše se postiže realističan pristup problemu debljine i podrška okoline, brže se prelazi sa samoodbacivanja na samoprihvaćanje i veća je motivacija. Čak i mali gubitci tjelesne mase od oko 10% vrlo povoljno djeluju na zdravstveno stanje.