• Tumori nadbubrežne žlijezde
• Addisonova bolest
• Kongenitalna adrenalna hiperplazija

Tumori nadbubrežne žlijezde

Tumori nadbubrežne žlijezde najčešće se otkrivaju slučajno tijekom dijagnostičke obrade drugih simptoma (incidentalomi). U pravilu je riječ o dobroćudnim tumorima, no kod onih većih od 4 cm koji su nehomogenog prikaza na radiološkim snimkama (CT, MR) može se raditi o karcinomu. Većina tumora nadbubrežne žlijezde su hormonski neaktivni dok rjeđe proizvode neki od hormona nadbubrežne žlijezde što uzrokuje karakteristične simptome.
Tumori koji proizvode aldosteron manifestiraju se povišenim krvnim tlakom, a ponekad i niskom koncentracijom kalija u krvi.
Za tumore koji proizvode kortizol karakterističan je nagli porast tjelesne težine, pojava ljubičastih strija po koži te stvaranje modrica već nakon manjeg udarca, a kod žena i poremećaj menstruacijskog ciklusa.
Tumori koji proizvode androgene (muške spolne hormone) dovode do pojačanog rasta dlaka kod žena dok kod tumora koji proizvode adrenalin i noradrenalin dolazi do karakterističnih napada povišenog krvnog tlaka, ubrzanog rada srca, znojenja i glavobolje.
Tumore veće od 4 cm, kao i one koji luče neki od hormona nadbubrežne žlijezde, potrebno je operirati dok ostale treba samo povremeno kontrolirati.

Addisonova bolest

Addisonova bolest karakterizirana je nemogućnošću nadbubrežne žlijezde da proizvede kortizol i aldosteron, steroidne hormone neophodne za život. Bolesnici koji imaju ovu bolest osjećaju se umorno, nemaju apetit, gube na tjelesnoj težini, primjećuju tamnjenje kože, imaju niski tlak i želju za jako slanom hranom.
Bolesnicima s Addisonovom bolešću potrebna je doživotna primjena hidrokortizona (zamjena za kortizol), a najčešće i fludrokortizona (zamjena za aldosteron). Stoga je važno provesti edukaciju bolesnika i njihovih obitelji o načinu liječenja i prilagođavanju terapije stilu života. Bolesnici s Addisonovom bolešću ponekad imaju i poremećaj funkcije drugih žlijezda.

Kongenitalna adrenalna hiperplazija

Kongenitalna adrenalna hiperplazija predstavlja grupu poremećaja kod kojih je zbog poremećaja enzima koji sudjeluju u sintezi hormona smanjena proizvodnja kortizola i aldosterona, a povećana proizvodnja androgena. Kod žena se ovaj poremećaj najčešće očituje već u djetinjstvu pojavom određenih karakteristika muškog spola (dvosmisleno spolovilo koje nalikuje više muškom nego ženskom, pojačan rast dlaka). Kod dječaka poremećaj se može manifestirati pojavom sekundarnih spolnih karakterstika (rast spolovila, pubična dlakavost, razvoj muskulature) u ranoj dobi. Liječenje uključuje primjenu glukokortikoida (hormoni slični kortizolu) čime se vrijednosti androgena vraćaju na normalu. Ovi bolesnici kod planiranja obitelji trebaju genetsko savjetovanje.