Pedesetih godina prošlog stoljeća Kliniku za unutarnje bolesti na Rebru vodio je prof. dr. sc. Arpad Hahn. U to vrijeme osnivaju se specijalizirani odjeli za pojedina uža područja interne medicine. Prof. dr. sc. Josip Matovinović postaje 1951. godine prvi voditelj endokrinološkog odjela. Smatra ga se ocem moderne hrvatske endokrinologije. Rođen je 1914. godine, a Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu završio je 1939. godine. Nakon završene specijalizacije iz interne medicine, od 1948. do 1949. godine, kao stipendist Rockefellerove fondacije usavršavao se u SAD-u na Medicinskom fakultetu Harvard, u Massachusetts General Hospital, pod mentorstvom poznatog američkog endokrinologa Fullera Albrighta. U Zagreb se vraća 1949. godine. Profesor Matovinović je 1952. godine u Rudama kod Samobora proveo opsežno epidemiološko istraživanje i utvrdio visoku prevalenciju gušavosti u školske djece i kretenizma u seoskoj populaciji. Na njegovu inicijativu je 1953. godine donesen prvi zakon o obveznom jodiranju soli u bivšoj Jugoslaviji. Deset godina kasnije zabilježeno je dramatično smanjenje prevalencije gušavosti u svim zahvaćenim područjima Hrvatske uz nestanak kretenizma.

Profesor Matovinović se 1956. godine vraća u SAD. Od 1956. do 1959. godine radi u Bostonu na Sveučilištu Harvard, a 1959. godine se seli u Ann Arbor gdje nastavlja karijeru znanstvenika, nastavnika i kliničara na University of Michigan. Do umirovljenja 1985. godine je radio na University of Michigan u Ann Arboru. Profesor Matovinović bio je endokrinolog svjetskog ugleda, a posebno se bavio proučavanjem i liječenjem bolesti štitnjače, poglavito gušavosti, za što je bio i ekspert Svjetske zdravstvene organizacije. U Americi je osim kao znanstvenik, liječnik i nastavnik, bio neobično cijenjen kao intelektualac i erudit. Nakon njegove smrti 1998. godine, supruga Natalija osnovala je Zakladu za stipendiranje mladih liječnika koji su diplomirali na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Nakon Matovinovićevog odlaska u SAD voditelj endokrinološkog odjela postaje prof. dr. sc. Vanja Mikuličić koji je vodio odjel sve do svog umirovljenja 1987. godine. Nakon profesora Mikuličića dužnost pročelnika Zavoda za endokrinologiju do 1991. godine obnašao je prof. dr. sc. Danilo Tepavčević. 1991. godine na čelo Zavoda dolazi prof. dr. sc. Mirko Koršić koji vodi Zavod sve do umirovljenja 2011. godine kada vodstvo Zavoda preuzima prof. dr. sc. Darko Kaštelan.

Od osnutka odjela do danas prati se trajni napredak u dijagnostici i liječenju endokrinoloških poremećaja kao i povećanje broja bolesnika koji se liječe u Zavodu. Zahvaljujući nastojanju svih pročelnika i djelatnika Zavoda da slijede moderne svjetske trendove u endokrinologiji danas je Zavod za endokrinologiju KBC Zagreb vodeći endokrinološki centar u Hrvatskoj.